Zbog visoke vlažnosti zraka i dugotrajnih oborina poleglo i proklijalo zrno čest je izazov tijekom ovogodišnje žetve žitarica. Osim toga, dolazi do gubitaka u žetvi, lošije kvalitete zrna, sve većeg rizika od zaraze gljivicama, a time i kontaminacije požnjevenog usjeva mikotoksinima. Kako bi se osiguralo da svinje nemaju  zdravstvenih problema, korištenje ovih kontaminiranih partija žitarica treba biti dobro planirano.

Proklijalo zrno ima i drugačiji sastav

Zbog opasnosti od kontaminacije gljivicama i toksinima, proklijalim zrnom ne treba po mogućnosti hraniti mlade životinje i krmače jer je njihov metabolizam jače opterećen pa su životinje osjetljivije na bolesti. Svinje u tovu općenito podnose višlje razine toksina. Ipak, bez analize krmne smjese, udio proklijalog zrna treba ograničiti na oko 30% količine zrna u smjesi.
Ako se mikrobnom analizom utvrdi da su higijenski uvjeti neškodljivi i da je sadržaj toksina ispod relevantnih graničnih vrijednosti, moguće su i veće stope korištenja proklijalog zrna, budući da je proklijalo zrno u načelu vrlo probavljiva stočna hrana. Preporuča se analiza hranjivih tvari relevantnih partija unaprijed, jer se tijekom procesa klijanja odvijaju opsežne pretvorbe hranjivih tvari. Općenito se može reći da tim metabolizmom može doći do gubitaka suhe tvari i do 20%. Pri planiranju obroka potrebno je uzeti u obzir povezane gubitke energije. Nadalje, u usporedbi s neproklijalim zrnom, sadržaj sirovih bjelančevina lagano se povećava i dolazi do pomaka u sastavu aminokiselina u korist esencijalnih aminokiselina, posebno lizina. Visoka metabolička aktivnost u zrnu tijekom klijanja praćena je povećanom sintezom vitamina, posebno vitamina B- kompleksa. Međutim, razgradnja masnih kiselina pospješuje uništavanje vitamina E, zbog čega je osobito važno osigurati njegovu dostatnu opskrbu. Razgradnja fitinske kiseline također se odvija u vrstama zrna žitarica tijekom klijanja, što poboljšava bioraspoloživost nekih minerala i elemenata u tragovima/ mikroelemenata.

Onečišćenje klicama zrnja žitarica određuje hranidbu

Sami toksini ili mikroorganizmi koji proizvode te toksine mogu se analizirati kako bi se procijenila mikrobna priroda žitarica i potencijalna kontaminacija toksinima koju to onečišćenje predstavlja. Prednost ispitivanja mikroorganizama u obliku ukupnog broja klica, plijesni i/ili kvasaca u odnosu na ispitivanje pojedinačnih mikotoksina je u brzini, točnosti i cijeni analize. Broj gljivica i kvasaca sposobnih za reprodukciju, koji se broji u uzorku, razvrstava se u tzv. razine broja klica (vidi tablicu). To omogućuje odluku o prikladnosti dotične serije za hranidbu svinja. Uz normalan sadržaj klica, hranjenje je moguće bez zadrške. S povećanim sadržajem klica smanjuje se kvaliteta krmiva, a zrno treba prije hranidbe tretirati kiselinama kako bi se inaktivirali mikroorganizmi u njemu. Kao i kod skladištenja vlažnog zrna, i ovdje se preporučuje uporaba SCHAUMSAIL 5.0. Zahvaljujući propionskoj i benzojevoj kiselini koje taj proizvod sadrži, ima pouzdan učinak protiv gljivica i kvasaca, koji se zadržavaju u stražnjim dijelovima probavnog trakta životinja. Ako je sadržaj klica znatno veći, hrana za životinje više nije netaknuta i, ako je moguće, takve se serije trebaju izdašno razrijediti u smjesama uz tretiranje kiselinom. Osobito u tim partijama preporuča se daljnje testiranje na mikotoksine.

SCHAUMASAN PREMIUM ili NATUPIG FORTE podupiru Vaše životinje

Korištenje SCHAUMASAN PREMIUM-a ili NATUPIG FORTE-a preporučuje se svim dobnim skupinama kao dodatna zaštita od povećanja razine klica u zrnu. Osim što učinkovito veže toksine, kombinacija biljnih polifenola, vitamina E i vitamina C kao vrlo učinkovitih hvatača radikala podržava jetru u njenoj zadaći čistaća organizma. Osim toga, betainom se ubrzava metabolizam i poboljšava zaštita crijevne sluznice. Konkretno, vezanje DON-a je veliki izazov za uobičajene, anorganske vezače toksina. Kao organsko vezivo, CERAGEL ima različita svojstva vezivanja i može značajno smanjiti izloženost životinja DON-u.

Također razmislite o onečišćenju slame klicama

Prije nego što se slama koristi kao materijal za zanimaciju ili kao stelja, mikrobiološki test je prikladan za provjeru kvalitete slame uz senzorski test. Uostalom, posebno u godinama s lošim vremenom za spremanje slame, početni materijal je već u polju jako zaražen gljivicama. Čak i ako ne postoje zakonske maksimalne razine u pogledu higijenske kvalitete materijala, ne bi se trebala koristiti jako kontaminirana slama. Slama s niskim opterećenjem bakterijama nije prikladna za krmače u laktaciji i za prasad te bi se po mogućnosti trebala koristiti za tov svinja.