Kvalitetna krma osnova je za uspješnu i ekonomičnu proizvodnju mlijeka. Pravo vrijeme za prvi otkos posebno je presudno. Kasna košnja dovodi do gubitka hranjivih sastojaka, a time i do slabije kvalitete silaže. Unos krme se smanjuje, a mliječnost opada. SCHAUMANN daje savjete za optimalno upravljanje siliranjem.

vrijeme i visina košnje

Ovisno o vrsti posijane trave, livade su spremne za košnju otprilike 30–45 dana nakon što se postigne korigirana temperatura travnjaka od 200 stupnjeva. Visina porasta također pruža informacije o spremnosti za košnju: smatra se da je 25–40 cm visina spremnosti za košnju. Između prvog i drugog otkosa  trebalo bi proći najviše 20-25 dana. Iskustvo iz prošlih godina pokazalo je da se posebno drugi otkos često kosi prekasno. Sadržaj sirovih vlakana u žetvi tada je često bio iznad gornje granice od 240 g sirovih vlakana / kg suhe tvari (vidi prikaz 2).

Uz pomoć uzorka svježe trave možete odrediti optimalno vrijeme košnje kako biste osigurali najbolji mogući kompromis između prinosa i hranidbene vrijednosti travne silaže. Preporučamo slanje uzorka početkom tjedna u naš laboratorij. Tako ćete rezultat dobiti tijekom tjedna i moći ćete planirati siliranje.

Kako uzeti uzorak svježe trave:

1. Pokosite travu sa reprezentativnih područja na planiranoj visini košnje (preporučuje se 8 cm).
2. Min. sakupiti 500 g takvog travnog materijala.
3. Uzorak odmah pošaljite u hermetički zatvorenoj vrećici u laboratorij, npr. ISF Schaumann Research. Ako isporuka kasni, pohranite uzorak na hladno mjesto.

Optimalna visina rezanja je najmanje 8 cm. Niži prinos koji dolazi s visokom postavom uređaja za košnju kompenzira se znatno čišćom silažom. Prateći uređaji (npr. prekretačii) također mogu raditi bez kontaminacije. Pokošena trava se bolje suši i bolje prikuplja.

Idealna je visina rezanja od najmanje 8 cm. Niži prinos povezan s visokom postavkom kosilice nadoknađuje se znatno čišćim silažama. Naknadni uređaji (npr. okretači) također mogu tako raditi  bez onečišćenja. Pokošena trava se bolje suši i bolje će se konzumirati.

Savjet: nakon košnje jednom prevrnite zboj. Ako su pojedine stabljike smeđe na rezanom rubu, trebali biste ispraviti visinu rezanja.

provenjavanje i vrijeme ležanja na polju

Što kraće provenjavanje na 28–35% ST omogućuje optimalno siliranje. Prevlažne silaže dovode do fermentacije maslačne kiseline. Presuhe silaže teško je zbiti i dolazi do kvarenja. Ispravno sabijanje više se ne može postići iznad 45-50% ST. Vrijeme ležanja biljaka na polju trebalo bi biti kraće od 24 sata kako bi se izbjegli gubici energije.

dužina sječke

Optimalna duljina usitnjavanja je 15–40 mm. Ona je preduvjet  za pravilno sabijanje, bolje iskorištavanje prostora silosa i manje gubitke. Općenito, što je silaža bogatija vlakninom i suhlja, to je duljina usitnjavanja kraća

silažni dodaci/ inokulanti

Uz osnovna pravila siliranja, dodaci za silažu BONSILAGE podržavaju proces fermentacije svojim različitim smjerovima djelovanja (vidi prikaze 2 i 3). Odabir pravog dodatka za silažu vrlo je važan za silažu koja se želi pripremiti. Prikaz 4 prikazuje pet koraka koje treba uzeti u obzir pri odabiru odgovarajućeg dodatka za silažu trava BONSILAGE.

ugaženost i pokrivanje

Ulazak kisika dovodi do ponovnog zagrijavanja, a time i do gubitaka energije i ST. Što je silaža bolje zbijena, manje atmosferskog kisika može prodrijeti tijekom izuzimanja.
Mjere za optimalnu ugaženost:

• maksimalna debljina sloja mase 15-20 cm nakon istovara
• tlak u gumama najmanje 2 bara
• bez dvostrukih kotača
• najviše 3–4 km / h brzine gaženja
• gaziti od početka punjenja silosa

Silos mora biti pravilno pokriven odmah nakon završetka postupka gaženja: podfolijom (debljina: 40-50 μ), nepropusnom glavnom fiolijom (debljina: 150–250 μ), zaštitnom mrežom za pritisak pokrivanja i kao zaštite od oštećenja, vreće za silos kao utezi i nepropusna barijera, bočna zidnafolija na bočnim stijenkama silosa.
Savjet: Uz debljinu folija za silaže, važne su značajke kvalitete folije i njezina nepropusnost za plinove, elastičnost, otpornost na UV-zrake i kiseline.

presjek silažne mase u korištenju

Tehnika izuzimanja silaže trebala bi što manje oštetiti presjek silažne mase kako bi se ulazak zraka smanjio na najmanju moguću mjeru.