Financijski jaz između uspješnih i manje uspješnih farmi sa tovom junadi povećao se posljednjih godina, dijelom zbog visokih cijena koncentrirane stočne hrane.

U usporedbi s razvojem sve sofisticiranije hranidbe mliječnih goveda, dizajn obroka u tovu bikova često se čini zastarjelim. Obrok se često sastoji od kukuruzne silaže, malo slame, soje/uljne repice i žitarica, plus mineralne hrane koja je što jeftinija.

Promjenjivi zahtjevi za obrocima junadi u različitim fazama tova često se ne uzimaju u obzir. Pri izradi obroka treba uzeti u obzir da je dnevni prirast najveći u srednjem dijelu tova, a da se u završnom tovu opet lagano smanjuje. Također se mora uzeti u obzir sve veći unos hrane u kasnijem periodu tova. To znači da je smanjenje udjela energije i sirovih bjelančevina po kg suhe tvari u obroku s produljenjem razdoblja tova u skladu s potrebama junadi i gospodarska je nužnost.

Dok se probavljivost NDF-a, uravnoteženi RNB ili kation-anionska ravnoteža (DCAB) naravno uzimaju u obzir u izračunu obroka za krave, te se vrijednosti često čine irelevantnima za planiranje obroka za junad. Mnogi simptomi poput nemira, pjenjenja gnoja, pijenja urina, guste stolice i slabog unosa hrane ukazuju upravo na navedene vrijednosti.

Osnovna hrana/ voluminoza je razlog uspjeha i neuspjeha

Kvaliteta silaže je najveća poluga kojom tovljači junadi mogu utjecati na svoj ekonomski uspjeh. Važno je spriječiti gubitke hrane zbog naknadnog zagrijavanja, stvaranja plijesni i nedostatka ukusnosti, kao i gubitke energije po kg suhe tvari.

Prema službenim informacijama, jednostavno zagrijavanje silaže brzo rezultira gubitkom oko 10% hrane. Kako se hrana zagrijava, unos hrane se često smanjuje, povećavajući problem. Korištenje dodataka za siliranje kao što je BONSILAGE SPEED M ne samo da sprječava gubitke nakon zagrijavanja putem brze kontrole kvasaca, već je njegova primjena košta samo djelić tih gubitaka. Novčana ulaganja ponovno bi se uravnotežila ako bi se gubitak smanjio s 10 na 7%. Ovaj izračun još ne uzima u obzir smanjenu kupnju koncentrirane hrane i poboljšano zdravlje i učinak životinja. Stara izreka: “Kukuruz sam pravi silažu!” više ne vrijedi s obzirom na oštrija ljeta i veća opterećenja polja kukuruza.

Hranidbeni stol bez selekcije

Većina farmi za tov junadi koristi mikserice, ali je u porastu i automatsko hranjenje. Veliki tehnički izazov je polaganje obroka koji se ne može izabirati. Ta selekcija obroka može dovesti do značajnih problema. Životinje najvišeg ranga biraju koncentriranu hranu, a životinje nižeg ranga dobivaju znatno manje. Bikovi se razlikuju rastom i svađa za hranidbenim stolom može dovesti do ozljeda.

Odabir se može prepoznati po takozvanim "rupama" (vidi sliku 1), po različitom izgledu stolice unutar skupine koja se hrani istim obrokom, po povremenom pijenju urina i po problemima sa zglobovima i papcima, potonji obično su  oni “najljepši” . Oni su uvijek birali koncentriranu hranu i dugoročno su patili od problema povezanih s acidozom, dok su urinopije obično životinje nižeg ranga. Ti se učinci pogoršavaju ako je korito prazno 1 do 2 sata jednom dnevno. Tada nastaje prava utrka ka ponovnom polaganju hrane. To nije zbog gladi, već je usmjereno na koncentriranu hranu.

Postoji li mogućnost uštede kroz mineralnu hranu?

U praktičnom tovu junadi, ekonomsko razmatranje obroka često završava s troškovima hrane. Prihod od troškova stočne hrane se ne obračunava.

Prvi refleks kada se suočite s pritiskom troškova često je korištenje jeftinije mineralne hrane. Raščlamba troškova na slici 2 pokazuje da je to često najmanji faktor troška. Ciljana uporaba, na primjer, živih kvasaca ASS-CO-FERM za stabilizaciju pH vrijednosti buraga ili RUMIVITAL b-a za poboljšanje razgradnje vlakana, brži prolaz kroz burag i veći unos hrane, nudi mogućnosti koje se višestruko isplate. Koji dodatak ima smisla za koji obrok ovisi ne samo o kvaliteti silaže. Alternative u opskrbi bjelančevinama, npr. sačmom od uljane repice, suhe šlempe ili ciljanom upotrebom ureje za hranu mogu pomoći u optimizaciji.

Nikada se ne isplati štedjeti kada je u pitanju mineralna hrana. S prosječnom količinom od 100 g po životinji dnevno, minerali za, na primjer, 70 €/dt u usporedbi s jeftinom mineralnom hranom za 30 €/dt iznosio bi samo 4 centa po životinji dnevno - ne računajući lošiju skrb za bikove. SCHAUMANN- stručno savjetovanje  pruža transparentan izračun obroka uključujući troškove hrane po životinji i danu kako biste optimizirali uspjeh vašeg tova junadi. Nije neuobičajeno uštedjeti 30 do 40 centi po životinji dnevno. Ako koristite oko 500 dana štalskog držanja, to je ušteda od 150 do 200 € po životinji, uključujući vrhunsku opskrbu junadi s visokokvalitetnom RINDAMAST mineralnom hranom.