Fiziologija probave – hranidba za razvoj prasadi
© olhastock - stock.adobe.com
Prasad se rađa s gotovo sterilnim crijevima. Tek u kasnijem životu živi u crijevnom traktu više mikroba nego što cijeli organizam ima stanica. Mogućnosti obrane od patogena za mlado prase su ograničene. Iako tijelo ima urođene obrambene mehanizme, ciljana borba protiv patogenih mikroba nije moguća jer novooprašeno prase ne može još stvoriti antitijela. Za funkcionalnu imunološku obranu, dakle, ono ovisi o antitijelima iz kolostruma krmače.
Također i crijeva moraju rasti
Razvoj fiziologije probave određuje hranidbu. Budući da niti želudac niti crijeva niti gušterača, ne mogu proizvesti odgovarajuće probavne encime do odbića (vidi prikaz 1), gastrointestinalni trakt vrlo mlade prasadi nije u stanju probaviti čisto biljnu hranu. Stoga je novooprašena prasad ovisna o svojoj majci – ona ih opskrbljuje sastojcima koji su toliko važni za preživljavanje tj. protutijelima, energijom i hranjivima u visoko probavljivom mlijeku, kao i osnovnom skupinom crijevnih mikroba. Čak i u vrijeme odbića ove crijevne funkcije obično još nisu u potpunosti razvijene, tako da je prijelaz s mlijeka krmače na krutu, pretežno biljnu hranu, moguć samo uz odgovarajuću potporu.
Prikladna hrana za odbiće
Odbiće je zato poseban izazov za prasad. U ovoj se fazi objedinjuju mnogi stresori: još uvijek nerazvijeni imunološki sustav, crijeva koja nisu dovoljno prilagođena hrani biljnog porijekla, stres zbog odvajanja od krmače, stvaranje novih skupina životinja i povećani pritisak mikroba. To je eksplozivna kombinacija, koja često uzrokuje proljev kod male prasadi. Prikladna hrana za odbće to može spriječiti.
- Kvalitetni izvori proteina poput sirutke u prahu, koncentrata proteina soje, proteina krumpira, proteina plazme ili ribljeg brašna s visokom topljivošću, omogućuju dobru probavljivost u tankom crijevu. To znači da manje proteina dospijeva u debelo crijevo, što stabilizira probavu i ravnotežu crijevne flore.
- Hrana za odbiće trebala bi sadržavati i netopive izvore vlaknine kao osiguranje, jer unatoč svim mjerama jedan dio proteina ostaje neprobavljen. Netopljiva vlakna nadoknađuju štetne učinke neprobavljenih proteina. Time se smanjuje kolonizaciju mikrobima i sklonost proljevu.
- Sisajuće prase može regulirati pH vrijednost u želucu gotovo samo mikrobiološkom proizvodnjom mliječne kiseline. Proizvodnja klorovodične kiseline u želučanoj sluznici započinje polako tek kod odbića (vidi prikaz 2). Stoga bi sadržaj jakih pufernih komponenti, kao što su sirovi proteini ili kalcij, trebalo što više smanjiti.
- Korištenje kiselina omogućuje učinkovito snižavanje pH vrijednosti u želucu. To jača želučanu barijeru i štiti od kroz usta progutanih patogena. Također treba uzeti u obzir da se probava proteina, koja već započinje u želucu, može odvijati samo pri niskoj pH vrijednosti od 2,5-3,0, budući da je pepsin samo tada aktivan.
- Odbiće, zbog njega neizbježni stres i promijenjeni sastav hrane, također remeti crijevnu floru. Korištenje probiotika podupire crijevnu floru i jača bakterije koje žive u crijevima u obrani od patogenih klica. SCHAUMANN može, zbog različitih djelatnih tvari kojima raspolaže , jednostavno kombinirati i pažljivo sastaviti pojedine dijelove hrane (vidi prikaz 3).
Odgoj prasadi
Kada se uspješno savlada teška faza oko odbića, slijedi puno mirniji dio odgoja prasadi. Gastrointestinalni trakt sa svojim složenim funkcijama je u velikoj mjeri sazrio, imunološki sustav je ubrzao i u tijelu je u punom jeku vlastita proizvodnja antitijela (vidi prikaz 4). Naravno da i dalje treba podršku različitih prehrambenih čimbenika kako bi ravnoteža u "crijevnom ekosustavu" bila stabilna. No, prilikom dizajniranja krmnih smjesa, sada se mogu koristiti i manje rafinirane komponente poput konvencionalne sojine sačme, a fokus se može staviti na iskorištavanje potencijala rasta.
